Mnoštvo je podataka o muzici na bosanskim dvorovima. Zabilježeno je da su 1410. godine šestorica frulaša i igrača velikog vojvode Sandalja Hranića dobili od dubrovačke vlade nagradu od 30 perpera za svoje učešće na proslavi sv. Vlahe u Dubrovniku. Kralj Tvrtko II Tvrtković je 1442. također slao svoje svirače u Dubrovnik. Ovakve umjetničke skupine bi pratile svog gospodara gdje god je išao. 1450. godine herceg Stjepan je poslao čitav frulaški orkestar. Kralj Tomaš je te iste godine imao svog flautistu, dok je za dor Pavlovića u Borču iz Dubrovnika stigao slikar, da oslika zastave za svečane trube. S obzirom da stećci na kojima je prikazano kolo obično pripadaju krugovima plemstva, moguće je da je upravo kolo bio popularan dvorski ples, koje se, u različitim oblicima, pleše i na drugim evropskim dvorovima.

Odjeća u srednjovjekovnoj Bosni

Često jedine odgovore na pitanje kako su se odijevali ljudi u srednjevjekovnoj Bosni dobijamo kroz arheološka iskopavanja grobnica. Osim grbova vezenih zlatom, sa plašta Tvrtka I, iz kraljevskog groba u Milima, značajni su i ostaci brokatne tkanine iz grobinca vlastelinske porodice Sanković iz Biskupa kod Konjica. Brokatne trake su bogato ukrašene životinjskim i vegetativnim motivima. Pronađena je i jedna zlatom vezena kapa.

Proizvodnja tekstila se obavljala u okviru kućne radinosti. Tako se proizvodilo i grubo bosansko sukno – raša, koje se i izvozilo. Za kraljicu Katarinu su Dubrovčani 1451. godine slali zlatni konac, te se ona bavila vezom.